Glavne metode pletenja: kako nastaje pleteni odjevni predmet

Svijet pletenja razvija se impresivnom brzinom. Spajajući tradicionalno umijeće i tehnološke inovacije, proizvođači pletene odjeće preispituju svoje metode kako bi proizvodili bolje, brže i, prije svega, održivije.

Danas razlikujemo tri glavna načina izrade pletenog odjevnog predmeta: krojenje i šivanje pletiva, pletenje po dijelovima i integralno pletenje. Svaki od njih ima svoje prednosti, ograničenja i utjecaj na okoliš.

1. Krojenje i šivanje pletiva: brzina i produktivnost

To je najindustrijaliziranija i najraširenija metoda. Velike role pletiva, često izrađene na kružnim pletaćim strojevima, režu se prema kroju na različite dijelove odjevnog predmeta. Ti se dijelovi zatim spajaju šivanjem kako bi se dobio gotov proizvod.

Ova je tehnika iznimno učinkovita: omogućuje proizvodnju nekoliko četvornih metara pletiva u minuti. No ima i nedostatak. Pri krojenju se dio materijala gubi. Ovisno o složenosti kroja, otpad od rezanja može činiti 30 % upotrijebljenog materijala, pa čak i više.

2. Pletenje po dijelovima: preciznost i umijeće

Ovdje se svaki dio odjevnog predmeta (prednjica, leđa, rukavi…) plete zasebno na ravnom pletaćem stroju, izravno u odgovarajućem obliku. Ova se metoda često naziva fully fashioned.

Dijelovi se zatim obrađuju parom kako bi se pletivo stabiliziralo, a potom spajaju šivanjem ili petljanjem. Ova metoda ograničava gubitak materijala (na približno 10 %), ali šavovi i dalje ostaju.

3. Integralno pletenje: tiha revolucija

Kao najnovija tekstilna tehnologija, integralno pletenje omogućuje izradu odjevnog predmeta u jednom komadu, bez ijednog šava.

Zahvaljujući računalno upravljanim ravnim pletaćim strojevima, svaka igla radi neovisno kako bi se istodobno ispleli prednjica, leđa, rukavi pa čak i ovratnik. Odjevni predmet sa stroja izlazi potpuno oblikovan, spreman za pranje i označavanje etiketom.

• Gotovo bez otpada materijala: samo 1 do 3 %, u usporedbi s 30 % u klasičnoj industriji.
• Bez šavova: nenadmašna udobnost bez trenja i zadebljanja.
• Ušteda energije: samo jedna faza obrade parom na gotovom proizvodu.

U kombinaciji s promišljenim ekološkim dizajnom i lokalnom proizvodnjom u Vireu, u Normandiji (14500), integralno pletenje smanjuje utjecaj pulovera na okoliš u usporedbi s krojenjem i šivanjem. PELOT ga primjenjuje za svoje pulovere i kape, dok se čarape Billie pletu na ravnom pletaćem stroju. Postupak je detaljno opisan na stranici Francuska proizvodnja PELOT.